In this paper, the possibility of private language argument in Tractatus Logico- Philosophicus is analyzed. The concept of ‘language that only I could understand” is connected to solipsism, or the impossibility to understand other people’s way of seeing the world. But all members of the same community are able to communicate using the same language, so this language is a general language, and there is no private language, just a private perception of the world. Contemporary linguistic theories of Chomsky and (...) de Saussure are close to this interpretation of private language. (shrink)

Jezik uvelike oblikuje ljudsku percepciju i društvenu interakciju. Sigmund Freud je naglašavao ulogu jezika u otkrivanju i rješavanju nesvjesnih sukoba, osobito u liječenju mentalnih poremećaja. Ludwig Wittgenstein je istraživao svakidašnju upotrebu jezika uvodeći pojam jezičnih igara kojima je otkrio njegovu normativnu funkciju u oblikovanju značenja, ponašanja i društvenih normi. Ovaj rad uspoređuje Freudov i Wittgensteinov pristup jeziku ističući njihovo zajedničko naglašavanje njegove normativnosti i terapijskog potencijala. Iako se njihovi pristupi razlikuju – Freud se usredotočuje na nesvjesne strukture koje oblikuju govor, (...) dok Wittgenstein naglašava pravila koja upravljaju upotrebom jezika – oba autora pokazuju da jezik nije pasivan medij, nego ima aktivnu ulogu u oblikovanju ljudskoga iskustva. Konačno, rad argumentira da Freudovi uvidi u simboličke dimenzije jezika i Wittgensteinovo naglašavanje jezične prakse zajedno upućuju na potrebu za kulturološki osjetljivim i holističkim pristupom psihoterapiji. (shrink)