The socio-cultural dimension of creativity is an essential aspect of theoretical examinations of the phenomenon of musical creativity. Empirical research and practical experience have resulted in the need to reconceptualise and reinterpret the concept of musical creativity in education. The concept of collaborative creativity developed through the socio-cultural context itself. In school practice, collaborative creativity can be achieved among pupils, as well as among teachers who cooperate through integrative teaching, extracurricular activities, and project teaching. This paper will present some ways (...) in which to encourage collaborative musical creativity, with a special view to student experiences and the influence that collaborative creative processes have on their socialisation, motivation, and the practical implementation of acquired knowledge. The action research methodological framework was implemented in a Year 5 elementary school class during the 2017/2018 school year. The goal of the paper is to examine the potential for encouraging collaborative creativity in regular music teaching, as well as to indicate objective difficulties in undertaking this type of creative process in schools. (shrink)

Novija znanstvena istraživanja pokazuju da uključivanje djece u glazbene aktivnosti utječe na njihov psihički, emocionalni i socijalni razvoj zbog čega se glazba sve više koristi i u medicinske, odnosno terapeutske svrhe. Kako bismo saznali je li moguće neke elemente iz pojedinih metoda glazboterapije primijeniti i u nastavi glazbe u osnovnoj općeobrazovnoj školi, proveli smo kvalitativno istraživanje u kojemu su sudionici bili učenici trećeg razreda jedne osnovne škole iz Osijeka. Za potrebe prikupljanja podataka koristili smo postupak sustavnog promatranja, a za analizu (...) podataka kvalitativnu i kvantitativnu analizu. Rezultati istraživanja pokazali su da je uvođenje elemenata iz pojedinih metoda glazboterapije moguće te da učenici rado sudjeluju u svim provedenim aktivnostima. Pritom učenici iskazuju maštovitost, kreativnost, samostalnost u radu te spremnost na suradnju. (shrink)

Religija se vratila na mjesto političkog i kulturnog čimbenika. Nakon što su političke ideologije, čija su sekularna i svjetovna obećanja spasenja utjecala na povijest 20. stoljeća na radikalan način, obesnažena, ponovna pojava religije na globalnom nivou ne može biti zanemarena: kao žarišna sila po pitanju vođenja vlastitog života, kao jamac kulturnom identitetu i kao religijsko-politička kreativnost. Ne možemo više razumjeti trenutno stanje u svijetu, njegove krize, konflikte i ratove, ali također i samopercepciju i samosvjesnost izvaneuropskih kultura i naroda, ako (...) isto tako ne shvatimo da se religija kao »moć života« vratila. U dodatku skice ovog procesa ovaj članak postavlja pitanje: koji su kulturni i politički izazovi s kojima se posebno suočavaju sekularna društva Zapada? (shrink)

Rad se bavi konstituisanjem tzv. postideoloske politike u novijoj evropskoj istoriji kao specificne politicke linije koja se suprostavlja svim ideologizacijama politike koje stupaju na snagu posle Francuske revolucije. Termin 'postideoloska politika' se objasnjava i prakticno se potkrepljuje analizom lika i dela trojice znacajnih evropskih drzavnika - Bizmarka Cercila i De Gola koji su prepoznati kao najsnaznije ispoljavanje onoga sto smo nazvali postideoloskom politikom, a koju pre svega karakterise kreativnost, fleksibilnost i izbegavanje svih rigidnih politickih formula. Koncept tzv. postideoloske politike (...) pociva na definiciji politike kao 'umetnosti moguceg' sto je zasticuje od bilo kakvog preteranog ideologizovanja. (shrink)

Predmet rasprave bit će antropološki pristup mjestu kulture u procesu humanizacije čovjeka: koje su dobrobiti razvoja modernoga doba i koji se problemi javljaju u postindustrijskoj i još uvijek tehnološkoj civilizaciji? Što se promijenilo s obzirom na fundamentalnu ulogu kulture u ljudskom svijetu: a) kad je kultura postala industrijski proizvod u smislu »masovne kulture«, i b) pod utjecajem postmodernog relativizma ? Posljedice tih promjena analizirat će se s gledišta supstancijalnih ljudskih mogućnosti kao što su kreativnost i imaginacija, osnove referenci koje (...) se tiču smisla života, multidimenzionalna priroda strukture ljudskoga karaktera, sloboda ličnosti naspram vulgariziranog individualizma, itd. Postavlja se zaključno pitanje: je li kultura postala potčinjena ekonomizmu ili politici, umjesto da bude njihova osnova? (shrink)

Ovaj tekst sadrži pregled natjecanja iz filozofije za gimnazijalce – od prvoga održanog 2001. do petoga 2005. godine. Ciljevi natjecanja za učenike jesu: pobuđivanje interesa i ljubavi spram filozofije, podizanje razine usmenog i pismenog izražavanja, vježbanje kritičkoga mišljenja uspoređivanjem djela različitih filozofa i filozofijskih škola, ukazivanje na važnost filozofijskog obrazovanja, razvijanje sposobnosti za tolerantnu ali strogu raspravu, poticanje »filozofijskoga« druženja učenika, omogućivanje učenicima-pobjednicima izravni upis na filozofskim fakultetima; a za nastavnike da razvijaju svoju kreativnost i maštovitost različitim metodama rada (...) s učenicima.This article displays an overview of the secondary school competition on philosophy – fromthe first hold in the year 2001, to the fifth hold in the year 2005. The aims of the competition for the students are: to enhance the interest and love for the philosophy, to increase the level oforal and written expression, to practice critical thinking by comparing the works of different philosophers and philosophical schools, to point out the importance of philosophical education,to develop argumentative skills for a tolerant but strict discussion, to encourage a “philosophi­cal” communication among students, to enable the winners a direct enrolment to philosophicalfaculties; and for the teachers: to enhance their creativity and fantasy through different teaching methods. (shrink)

Autor kritički propituje uvjete i mogućnosti dijaloga između prirodnih znanosti i teologije stvaranja na primjeru dogmatičara Alexandrea Ganoczya. Ganoczy se služi responzorijskom metodom: razvija teologiju stvaranja »od dolje«, konstituirajući zajedničke »platforme« dijaloga gradeći na principu komplementarnosti uz pomoć analogije, te otkrivajući sličnost u načinu izražavanja prirodnih znanosti i teologije . Kao posebna tematska područja teološke refleksije rezultata prirodnih znanosti obrađuju se: samoorganizacija materije i creatio continua; prostorno vremenski kontinuum i vječnost; mozak, duh i Duh Božji; kreativnost i stvaranje te (...) pitanje zla i grijeh.The author analyzes critically the conditions and possibilities of dialogue between natural sciences and theology of creation of the dogmatist Alexandre Ganoczy. Ganoczy uses responsorial method: he develops theology of creation “from below”, constituting common “platforms” of dialogue and building on the principle of complementarity using analogy and discovering similarities in the manner of expression of both natural sciences and theology .The following areas of theological reflection on the results of natural sciences are subject to analysis: selforganization of matter and creatio continua; space-time continuum and eternity; brain, spirit and the Spirit of God; creativity and creation and the question of evil and sin.However, although Ganoczy manages to show that common platforms are much more then modest conclusion that science and theology are not contradictory, in certain topics the dialogue seems to be too associative and the discourse superficial, so that the whole project gains partly essayistic significance. (shrink)

Along with critical thinking, collaboration and communication, creativity is considered a crucial skill to prepare students for uncertain societal challenges and future jobs in the twenty-first century. Therefore, it is not enough to just encourage creativity in education, but it is also important to assess it, because assessing creativity helps to recognise and understand students' creative abilities. In this paper, we focus on mathematical creativity and link it to general definitions of creativity. We thoroughly investigate and analyse methods that foster (...) mathematical creativity and enable its assessment, highlighting innovations that result from the application of these methods. The methods we consider focus on approaches to problem posing and problem solving, including open-ended tasks. The results show that these methods not only enhance students' mathematical creativity, but also contribute to more connected mathematical knowledge and improve problem-solving skills. (shrink)