U ovom radu tvrdim da tragični filmovi mogu imati značajan potencijal za etičku edukaciju kada potaknu publiku na suosjećanje s patnjom prikazanom na ekranu. Prvo sažimam dva pristupa odnosu između tragične umjetnosti, moralne edukacije i estetske vrijednosti (pristupe koje nude Rorty i Lamarque). Zatim raspravljam o problemima tih pristupa i objašnjavam kako novi kriterij estetske vrijednosti može pomoći u njihovom rješavanju. Potom iznosim argument da tragični filmovi mogu etički educirati publiku na način koji obogaćuje estetsku vrijednost filma u najmanje tri (...) smjera: produbljivanjem moralnog razumijevanja, produbljivanjem razumijevanja ljudske prirode i etičke svrhe te produbljivanjem razumijevanja etičke teorije. Na kraju pokazujem kako film Denisa Villeneuvea, Arrival, prikazuje tragičnu priču s potencijalom za etičku edukaciju u svakom od navedenih aspekata. (shrink)

The goal of the research was to question the efficiency of one-time educational programs for high school and college students in positive effects of dealing with ailment/disability. Before and after the educational programs we have gathered data from 11 high school students and 16 college students with semantic differential and measures for perceiving the stage of the handicap, disability and dependence as well as a possibility for a person with chronic illness/disability to lead a happy and fulfilled life. The data (...) have been analyzed by a one sided Sign Test and a one sided Wilcoxon Signed Ranks Test. In the final measurements we have determined more positive average descriptions of people with a chronic disease/disability by 7 high school and 13 college students. The biggest change in attitude has been recorded in a decreased number of high school students who perceive the challenged as unhappy and weak and in a decreased number of college students who perceive the challenged as unhappy and discouraged. A significant change in attitudes has also been recorded in a decreased number of participants who consider the challenged as weak, sad, passive and resigned and in an increased number of participants who perceive the challenged as productive. There hasn’t been a change in dominantly negative attitudes towards the challenged as people with handicaps, unattractive, disabled and dependent. After the educational programs more than 4/5 of high school and college students declared that due to the acquired knowledge they have a more positive attitude towards the ailment and the challenged and that this will help them improve the relationship towards the challenged and in coping with ailments in their life. In the final measurements the determined positive attitudes of participants towards ailments/disability and the challenged suggest that the educational programs have been relatively efficient and we recommend they are implemented further. (shrink)

U Republici Hrvatskoj biti ravnatelj/ica odgojno-obrazovne ustanove nije više samo funkcija nego i zanimanje. Obveze i prava ravnatelja/ica odgojno-obrazovnih ustanova proizlaze iz zakonske regulative, dok su kompetencije ravnatelja od 2020. određene standardom zanimanja i standardom kvalifikacije. Ovim se radom na temelju Standarda zanimanja i Standarda kvalifikacije ravnatelja/ica odgojno-obrazovnih ustanova kojima su određene kompetencije ravnatelja/ica odgojno-obrazovnih ustanova želio utvrditi stupanj ravnateljskih kompetencija stečenih formalnim nastavničkim obrazovanjem. Formalno nastavničko obrazovanje podrazumijeva stjecanje kompetencija za rad u odgojno-obrazovnim ustanovama. Te se kompetencije u Republici (...) Hrvatskoj stječu u okviru nastavničkih smjerova sveučilišnih diplomskih studija. Istraživanjem se procjenjivala razina stečenih kompetencija odnosno znanja i vještina tijekom takvog obrazovanja, a koja je primjenjiva u poslovima ravnatelja, a provedeno je metodom ankete na uzorku od 200 ravnatelja/ica osnovnih i srednjih škola u Republici Hrvatskoj. Anketirani ravnatelji/ice iskazali su zadovoljstvo kompetencijama stečenim formalnim nastavničkim obrazovanjem posebice za poslove koji se odnose na organizacijsko upravljanje odgojno-obrazovnim procesom i suradnju s roditeljima i vanjskim okruženjem. Međutim, istraživanjem su uočene grupe kompetencija koje ravnatelji/ice ocjenjuju kao nedostatne, uz naglašenu potrebu za profesionalizacijom ravnateljske funkcije. Dobiveni rezultati ukazuju na potrebu provođenja dodatnih programa edukacija ravnatelja/ica koji bi im omogućili stjecanje znanja i vještina koja nisu stekli formalnim obrazovanjem, a ključna su za upravljanje odgojno-obrazovnom ustanovom. (shrink)

U radu se proučava potreba, značaj i načini profesionalnog usavršavanja učitelja za upotrebu inovativnih nastavnih sustava u nastavi o prirodi i društvu koji su podjednako primjenjivi i u drugim predmetima u osnovnoj i srednjoj školi. Cilj istraživanja je utvrditi procjene učitelja o svom stručnom usavršavanju za realizaciju nastave prema novim sustavima. Pošlo se od opće pretpostavke da su učitelji različito upoznati s inovativnim nastavnim sustavima pa ih stoga ne primjenjuju jednako u nastavi o prirodi i društvu na razini inicijalnog obrazovanja, (...) te posebnih pretpostavki da je upoznatost učitelja s inovativnim nastavnim sustavima pod značajnim utjecajem akademskog obrazovanja te da stupanj akademskog obrazovanja i nastavno iskustvo značajno utječu na njihov profesionalni razvoj. Kako bi se to utvrdilo, u prosincu 2023. godine na uzorku od 107 učitelja zaposlenih u osnovnim školama zlatiborskog okruga (Republika Srbija) provedeno je istraživanje prikazano u ovom radu. Prikupljeni podaci potvrdili su sve istraživačke hipoteze. Zaključeno je da su inovativni nastavni sustavi učenja i poučavanja značajni u realizaciji nastave o prirodi i društvu na razini inicijalnog obrazovanja, ali da su prisutni u provođenju kod učitelja do 10 godina i s više od 30 godina rada u praksi. Kako bi učitelji osnažili svoje kompetencije za upotrebu inovativnih nastavnih sustava, predlaže se drugačiji profesionalni razvoj koji podrazumijeva drugačije inicijalno obrazovanje tijekom kojeg bi budući učitelji stekli temeljna znanja za upotrebu inovativnih nastavnih sustava u realizaciji razredne nastave, kao i kasnije stručno usavršavanje koje podrazumijeva pohađanje edukacija o inovativnim sustavima nastave. (shrink)