Kroz program Erasmus+, u Ključnoj aktivnosti 2 – “Strateška partnerstva u području obrazovanja i osposobljavanja ” – Udruga “Mala filozofija” provela je ili upravo provodi ukupno sedam projekata koji su usko vezani uz etičko obrazovanje. Tu valja pridodati i projekt “ETHOS: Ethical Education in Primary and Pre-Primary Schools for a Sustainable and Dialogic Future”, koji je uspješno proveden pod programom Comenius od 2012. do 2014. godine. Karakteristika je ovih projekata usmjerenost na obrazovanje u vrtićima te osnovnim i srednjim školama. (...) Uz “Malu filozofiju”, u projektima sudjeluju sveučilišta, osnovne i srednje škole, vrtići, udruge i institucije iz trinaest zemalja. Navedeni Erasmus+ KA2 projekti su: ETHIKA – Ethics and Values Education in Schools and Kindergartens, LITTLE – Learning Together to Live Together: Teachers Leading Ethical Education for an Inclusive Society, AVAL – Added Value Learning for Preschool Teachers & Pedagogical Coordinators, COMET – A Community of Ethics Teachers in Europe, Integrating Ethics of Sport in Secondary School Curriculum, BEAGLE – Bioethical Education and Attitude Guidance for Living Environment, TRACE – Traditional Children’s Stories for a Common Future. U članku ćemo ukratko prikazati projektne aktivnosti u navedenim projektima, s posebnim naglaskom na materijale koji su namijenjeni odgajateljima, nastavnicima i učenicima. (shrink)

Moralna prihvatljivost kontracepcije kao metode kontrole radjanja usko je povezana s pitanjem moralnog opravdanja reproduktivne autonomije, odnosno s pitanjem treba li pojedincima dopustiti da autonomno i slobodno odlucuju o tome hoce li imati djece, kada i koliko. Razvoj medicinskih i znanstvenih tehnologija doveo je do upotrebe umjetnih metoda kontracepcije koji sprjecavaju zacece s ciljem odgadjanja i planiranja radjanja djece. U prvom dijelu clanka analiziram bioeticke argumente koji se iznose u raspravi o reproduktivnoj autonomiji, a koji bi mogli biti mobilizirani (...) protiv dopustanja upotrebe umjetne kontracepcije. U drugom dijelu, usporedjujem bioeticke argumente s daleko razradjenijim argumentima protiv umjetne kontracepcijekoji se pojavljuju u raspravama u filozofiji seksualnosti. U trecem i posljednjem dijelu, iznosim argumente protiv stavova G.E.M. Anscombe i J. Finnisa koji opravdavaju upotrebu prirodne metode kontrole radjanja, ali ne i umjetnih sredstva na nacin da ukazujem da nema moralno relevantne razlike izmedju ove dvije metode kontrole zaceca i radjanja. (shrink)

Clanak nastoji da utvrdi identitet umetnickog dela u slikarstvu, muzici i knjizevnosti. Rasprava je po svom karakteru ontoloska. Posebna paznja posvecena je problemu falsifikata umetnickog dela u razlicitim umetnostima. Tu razlikujem dve vrste falsifikata: fake i forgery. Prva vrsta falsifikata postoji iskljucivo u umetnostima u kojima je umetnicko delo singularan fizicki objekat, takozvanim autografskim umetnostima, dok se druga vrsta falsifikata moze pojaviti i u drugim, alografskim, umetnostima, iako mnogo redje. Sa problemom falsifikovanja umetnickog dela usko je povezano pitanje mogucnosti (...) redukovanja umetnickog dela na formalni simbolicki sistem, koji bi predstavljao svojevrsnu definiciju umetnickog dela. Rasprava pokazuje da konzistentna analiza ontoloskog statusa umetnickog dela u razlicitim formama umetnosti, daje naizgled neintuitivne i iznenadjujuce rezultate. (shrink)

Svojom teorijom pravednosti kao pravičnosti američki autor John Rawls ponudio je egalitarnu koncepciju pravednosti za demokratsko društvo. Kao liberal, ostao je dosljedan ideji da realizacija pravednosti podrazumijeva načelo jednakih sloboda i načelo jednakosti mogućnosti. Uz ta dva načela, Rawls drugom načelu pridružuje i načelo razlike koje za zadatak ima uklanjanje svih onih faktora koji su s moralnog stajališta proizvoljni. Specifičnost tog načela, koje traži promišljanje o drugome, izdvaja Rawlsovu teoriju iz korpusa liberalnih koncepcija pravednosti. U Rawlsovom filozofskom razvoju, počevši od (...) Teorije pravednosti, preko Političkog liberalizma, do Prava naroda i »Preispitivanja ideje javnog uma«, može se uočiti posustajanje u obrani tog načela. Čini se da je riječ više o praktičnom posustajanju nego o manjkavosti načela, posebice iz razloga što ga Rawls usko vezuje uz ideju solidarnosti te izgradnju ljudskog samopoštovanja.With his theory of justice as fairness, American philosopher John Rawls has offered an egalitarian conception of justice for a democratic society. As a liberal he assumed that realization of justice in democratic society presupposes the principle of equal liberties and the principle of fair equality of opportunity. In addition to these two principles of justice, Rawls added the difference principle. The main task of this principle is to reduce all factors which are arbitrary from a moral point of view. The specificity of this principle, which requires reflection on the other two, distinguishes Rawls’ theory from the rest of liberal conceptions of justice. In Rawls’ philosophical development beginning with A Theory of Justice, over the Political Liberalism to The Law of Peoples with “The Idea of Public Reason Revisited” we can see a kind of renouncement in defense of the difference principle. It seems to be more of a practical renouncement because John Rawls has showed that the principle of difference is closely associated with the idea of human solidarity and building of self-esteem. (shrink)

U članku se razmatra nastanak i razvoj pojma ‘nacija’ u novovjekovnoj Europi, koja su shvaćanja pripadnosti naciji pritom bila u igri, te kako je cijeli ovaj kompleks ideologija utjecao na teoriju i praksu kolonijalnog ekspanzionizma nacionalnih država. S time je usko povezan i mit o tome da je kolonijalna ekspanzija Europe bila prvenstveno širenje civilizacije. U kritičkom sučeljavanju s ovim ideologijama na koncu se pojavljuje kako kolonijalno pitanje u marksizmu, tako i globalno nasljeđe kolonijalizma danas.Erörtert wird die Entstehung und (...) Entwicklung des Begriffes „Nation“ im Europa der Neuzeit, welche Auffassungen über die Zugehörigkeit zu einer Nation dabei im Spiel waren, und wie sich dieser gesamte Ideologienkomplex auf die Theorie und Praxis des kolonialen Expansionismus der Nationalstaaten ausgewirkt hat. Damit ist auch der Mythus eng verbunden, dass die koloniale Expansion Europas hauptsächlich eine Ausbreitung der Zivilisation gewesen sei. In kritischer Auseinandersetzung mit diesen Ideologien kommt abschließend sowohl die koloniale Frage im Marxismus zur Sprache, als auch das Globalerbe des Kolonialismus heute. (shrink)

Title in English: : A Contextualist Answer to Agrippa's Argument.