Abstract

Temeljni cilj suvremenog znanstvenog obrazovanja je prirodoznanstveno opismenjavanje. Edukacijski standardi prirodnih znanosti u svijetu ističu nužnost razumijevanja prirode znanosti kao jednog od čimbenika za razvoj znanstvene pismenosti. Međutim, edukacijska istraživanja učestalo ukazuju na nepostojanje adekvatnog epistemološkog poimanja znanosti i znanstvenog istraživanja kod učenika, ali i budućih učitelja znanosti. Kao alternativa funkcionalnom razumijevanju i spoznaji prirode znanstvenih znanja, u ovom se radu postavlja edukacijski konstruktivizam prožet elementima prirode znanosti koji se eksplicitno uvode u istraživačku nastavu fizike. U ovom istraživanju takav je pristup uspoređen s tradicionalnom paradigmom poučavanja i učenja znanosti. Mjereno je razumijevanje temeljnih aspekata prirode znanosti: promjenjivost znanstvenih znanja, razlika između opažanja i zaključivanja, društvena i kulturna ukorijenjenost, mit znanstvene metode, kreativnost i mašta u znanstvenom poduhvatu, znanstvena teorija i znanstveni zakon, subjektivnost i objektivnost u znanosti prije i poslije podvrgavanja različitim pristupima učenja znanstvenih sadržaja. Rezultati predtesta ukazuju na postojanje miskoncepcija u svim aspektima prirode znanosti , dok je pozitivan učinak na razumijevanje prirode znanosti s obzirom na konstruktivističko eksplicitni pristup na posttestu kod eksperimentalne grupe izraženiji nego kod tradicionalne grupe. Ovo istraživanje ukazalo je na: postojanje tipičnih epistemoloških miskoncepcija o znanosti, blago značajniju učinkovitost suvremene konstruktivistički orijentirane nastave na razumijevanje aspekata prirode znanosti i neke metodološke specifičnosti mjerenja aspekata prirode znanosti.Primary goal of modern science education is achievement of scientific literacy. Educational standards of science worldwide are emphasizing understanding of nature of science as necessary factor for development of scientific literacy. Nevertheless educational researches often reveal lack of adequate epistemological notion of science and scientific inquire among both students and future science teachers. This paper presents an alternative to functional understanding of nature of scientific knowledge – an educational constructivism with elements of nature of science which are explicitly introduced in research-oriented teaching of physics. That kind of approach is compared with a traditional paradigm of teaching and learning of science. Understanding of basic aspects of nature of science is measured: variability of scientific knowledge, difference between first reception and final conclusion, social and culture impact, myth of scientific method, creativity and imagination in science undertaking, science theory and science principle, subjectivity and objectivity in science, before and after submission to different approaches to teaching of physics. Results of a pretest show existence of misconceptions in all aspects of nature of science . Positive effect on understanding of nature of science according to constructive and explicit assessment on posttest in experimental group is expressed more than in traditional group. This research has shown: existence of a typical epistemological misconceptions of science, slightly considerable efficiency of modern constructive-oriented teaching on understanding of nature of science, and some methodological features of aspects of nature of science measurement